Početak zime je povezan sa prehladama, gripom, smanjenom insolacijom, depresijom...
I izgleda da je zima povezana sa lošim stvarima što se zdravlja tiče...a ne mora da bude tako. Evo nešto o vitaminu D, izvod iz moje prezentacije sa predavanja o novijim saznanjima o ovom vitaminu. Sada više nemate razlog da se izvlačite na zimu ☺❤❤❤
Receptor
za vitamin D (VDR) se nalazi u većini organa: u ćelijama kostiju, mišića,
masti, srca, kože, tankog i debelog creva, bubrega, mozga, prostate, gonada i
dojki, ß ćelijama endokrinog pankreasa, T- i B-limfocitima, monocitima i
dendritičnim ćelijama
Receptor se nalazi u ćelijskom jedru, na hromozomu 12. Zbog
takve lokacije receptora, vitamin D ima plejotropne efekte i ne deluje kao
drugi vitamini samo na biohemijske procese već reguliše transkripciju velikog
broja gena i sintezu ćelijskih proteina.
Tiha epidemija hipovitaminoze: deficit prisutan u
30-50% svetske populacije. Češći kod starijih osoba, dece, žene koje radjaju pre 18g. Često klinički neprepoznat deficit
FAKTORI RIZIKA
Neadekvatno izlaganje suncu
• Kreme sa zaštitnim faktorom SPF≥8(smanjuje sintezu
za 95%)
• Tamna koža
• Starost > 50
• Zima
• Severna geografska širina preko 40°
• Tamna koža
• Starost > 50
• Zima
• Severna geografska širina preko 40°
Smanjena apsorbcija
•
Sindrom kratkog creva
• Gojaznost
• Kronova bolest
• Celijakija
• Inhibitori masti i holesterola
• Gojaznost
• Kronova bolest
• Celijakija
• Inhibitori masti i holesterola
OSTALI FAKTORI RIZIKA
Dojenje
Insuficijencija jetre
Hronične bolesti bubrega
Lekovi: steroidi smanjuju poluživot vitamina D, barbiturati, rimfapin
Insuficijencija jetre
Hronične bolesti bubrega
Lekovi: steroidi smanjuju poluživot vitamina D, barbiturati, rimfapin
DEFINICIJA DEFICITA-vrednosti vitamina D u serumu
Ng/ml vs Nmol/L
Normalna >30 ng/ml (>75 nmol/L)
Insuficijentna 20-30 ng/ml (50-75 nmol/L)
Deficit <20 ng/ml (<50 nmol/L)
SIMPTOMI DEFICITA
Obično asimptomatski dok se ne jave oboljenja
Bolovi u mišićima
Frakture
Slabost
BOLESTI
Rahitis
Osteomalacija
Osteoporoza
Gojaznost
DM tip 1 i tip 2
Autoimune bolesti(Lupus, MS, Kronova bolest)
Karcinomi(dojka, kolorektalni, prostata)
KVS bolesti (uključujući infarkt miokarda)
Infekcija gornjih respiratornih puteva
DEJSTVO NA MIŠIĆE
Deluje na:kardiomiocite, skeletne i glatke mišićne
ćelije, pa čak i ćelije miometrijuma i endometrijuma.
Kod
starijih osoba, posebno preko 65 godina, deficit vitamina D dovodi do redukcije
mišićne mase i snage
U
plazmi se nalazi 1000 puta veća koncentracija 25(ОН)Dз nego 1,25(ОН)2D3,
postoji njihovo kompetitivno vezivanje za VDR
GOJAZNOST
- Gojazne osobe imaju niže vrednosti vitamina D a veće PTH od osoba iste starosti
- Tretman sunčanjem ili vitaminom D2
ima slabiji efekat nego kod osoba koje nisu gojazne
- % telesne mase je ireverzibilno
povezan sa 25 OH D3
- Diabetes
IZVORI VITAMINA D: nenutritivni i nutritivni
- 90% sinteza u koži izlaganjem UVB zracima
-Cholecalciferol = inaktivan
- 10% iz hrane – Ergocalciferol = inaktivan
- aktivacija u
jetri i bubrezima u CALCITRIOL
Izvori vitamina D u hrani
90 gr dimljenog lososa = 583 IU
90 gr tunjevine u konzervi = 229 IU
1
jaje = 29 IU
Riblje ulje(ajkula) 1 Tbs
(15 mL) - 1,360 IU
haringa
85 g - 1383 IU
som 85 g - 425 IU
Tuna, kuvana 100 g - 360 IU
skuša 100 g - 345 IU
Sardele(konzervisana) 50 g - 250 IU
govedja
džigreica, kuvana,
100 g - 15 IU
Hrana fortifikovana vitaminom D
240 ml obranog mleka = 115 IU
240 ml soka od pomorandže = 100 IU
½
šolje jogurta = 40 IU
SUNCE
- Mladje osobe svetlije puti: 20-30 min izlaganja UVB u podne lice i
podlaktice 3x/nedeljno(svako izlaganja= 2000 IU)
Stariji i oni sa tamnijim
tenom bi trebalo češće i duže da se izlažu suncu da bi postigli iste
efekte(2-10 puta!)
- Dnevne preporuke:
§
Postoje različiti
stavovi o potrebnim dozama suplementa D3
§
Pri insuficijentnom
sunčevom svetlu, odraslima se daje u dozi 800-1000 IU/dan (utvrđeno je da do
4000 IU nema štetnih efekata)
§
200-400 IU/dan
novorođenčadi, deci i adolescentima
§
Po drugim izvorima,
deci ispod godinu dana treba da se daje 1000-2000 IU/dan, a adolescentima i
odraslima 600-800 IU/dan
§ Bolesnicima koji imaju neko od oboljenja u kojem D
vitamin može da dovede do poboljšanja daju se i veće doze, na primer 5000 IU
PREVENCIJA
SUNČANJE
Suplementacija u toku zime
Suplementacija
• Trudnice
• Deca na prirodnoj ishrani
•
Deca
• Stari
•
Ostali faktori rizika
PREPORUKE ZA SUPLEMENTACIJU
•
Odrasli 800-1000IU, max 2000 IU/d
•
RDA
• Svi iznad 50: 200 IU
• 50-70: 400 IU
• 70+ : 600
IU
•
TRETMAN DEFICITA
•
Visoka doza:
• Ergocalciferol
(D2) 50,000 IU rx nedeljno x 8 nedelja
• D2 ne apsorbuje se dobro kao D3
•
Održanje :
• Cholecalciferol
(D3) 800-2000 IU dnevno
•
Sunčanje
• 15-45 min.u toku dana nekoliko dana nedeljno
•
UV radijacija
VIGANTOL
1 ml (30 kapi)- 0.5 mg holekalciferola-20000 IU/ml
800 IU-1 kap
2000 IU-3 kapi
TOKSIČNOST
Nemoguća toksičnost od sunca
Doze> 10.000 IU dnevno mogu biti toksične; 25 OH nivoi > 150 ng / ml
Pri
suplementaciji, prekomeran unos vitamina D može da deluje toksično i da
prouzrokuje:
hiperkalcemiju,
hiperfosfatemiju,
prekomernu
supresiju lučenja PTH,
ekstraskeletne
kalcifikacije (bubrezi, miokard, zalisci, zid krvnih sudova)
Simptomi:
muka,
povraćanje,
gubitak apetita,
konstipacija,
opšta
slabost i gubitak težine,
anoreksija,
mentalni
poremećaji,
konfuzija,
srčana
aritmija
Da bi se izbegla
štetna dejstva pri primeni visokih doza vitamina D, neophodno je svaka 2 do 3
meseca praćenje nivoa kalcijuma i fosfata u plazmi, terapiju treba prekinuti
ako je nivo
kalcijuma >2,54 mmol/1 i
fosfata >1,49 mmol/1
SUPLEMENTACIJA SE PRIMENJUJE U SVIM MESECIMA KOJI U SEBI IMAJU SLOVO R I OBAVEZNO KOD ŽENA POSLE 40 GODINE
UZIVAJTE U ZIMI, SNEGU I SUPLEMENTACIJI VITAMINOM D




